Učenici završnih razreda osnovnih škola, srednjoškolci, studenti u razgovoru s književnikom Mirom Gavranom propituju recentne mogućnosti kazališta odnosno kazališnu pismenost
Centar za kulturu i informacije Maksimir posebnim programima obilježava izabrane datume ekoKalendara, pretežito one vezane uz umjetničko/kazališno stvaralaštvo i ljudska prava. Tako se u ožujku 2014. obilježio Dan kazališta (27. 3.), a planiraju se sljedeći - u rujnu Dan pismenosti, studenome Dan prava djeteta, u prosincu Dan prava čovjeka. Polazište programa obilježavanja navedenih datuma uvijek je profesionalna i/ili amaterska književna, kazališna produkcija.
Za Svjetski dan pismenosti izabranom knjigom Mire Gavrana nagradit će se tri najbolja literarna sastava učenika viših razreda maksimirskih osnovnih i zagrebačkih srednjih škola - Prirodoslovne škole V. Preloga, Hotelijersko-turističke škole, Gimnazije Sesvete. Naime, za pripremu programa Dana pismenosti uključene su škole koje participiraju u dosadašnjim sličnim ili posebnim programima Centra. Literarne, novinarske, kazališne družine škola ili izabrani razredni odjeli pisat će sastav ili esej na temu o značenju, ulozi kazališne umjetnosti kao mediju kazališne/umjetničke pismenosti. Pročitani nagrađeni literarni sastavi, uvod je razgovora o istoj temi s književnikom Mirom Gavranom, 29. rujna (ponedjeljak) 2014. u 18 sati, u CKI Maksimir, Švarcova 18, Zagreb
Uz učenike navedenih škola - u razgovoru o kazališnoj/umjetničkoj pismenosti sudjeluju studenti, zaposlenici i umirovljenici.
Ulaz je slobodan!
Svjetski dan pismenosti obilježava se svake godine 8. rujna, a cilj mu je upozoriti na problem nepismenosti, koji još postoji u većem dijelu svijeta. Utemeljio ga je UNESCO davne 1967. kako bi promovirao važnost pismenosti.
Iako se pismenost često shvaća kao samorazumljiv pojam, riječ je o kompleksnom i dinamičnom konceptu. Teorije pismenosti razvile su se od onih usredotočenih isključivo na promjene u pojedincu do kompleksnijih pogleda koji zahvaćaju i šire društvene kontekste – pismenu okolinu i pismeno društvo. U skladu s ovim razvojem, razvilo se i shvaćanje pismenosti kao jednostavnog procesa stjecanja osnovnih kongnitivnih vještina, preko korištenja ovih vještina na načine koji pridonose socioekonomskom razvoju, do razvijanja kapaciteta za društvenu svijest i kritičku refleksiju kao podlogu za osobne i društvene promjene.
Međunarodno primjenjiva definicija pismenosti ne postoji. U novije vrijeme međunarodna zajednica kreatora politika, na čelu s UNESCO-om, sve više prihvaća shvaćanja o postojanju više različitih pismenosti, pismenosti kao kontinuuma te pismenih zajednica i društava.
