Obilježavanje dana zaštite prirode u Parku Maksimir edukativnog karaktera
Geo dan bioraznolikosti
ČASOPIS GEO U SURADNJI S DRŽAVNIM ZAVODOM ZA ZAŠTITU PRIRODE, MINISTARSTVOM KULTURE, PROGRAMOM UJEDINJENIH NARODA ZA RAZVOJ (UNDP) I JAVNOM USTANOVOM “MAKSIMIR” pozvao vas je na Dan biološke raznolikosti u Maksimiru. Akcijski je dan namijenjen široj javnosti, a prije svega djeci zbog svoga edukativnoga karaktera. Deseci stručnjaka vodili su ture po Maksimiru u trajanju od 30 do 45 minuta te tako upoznali javnost s bogatstvom vrsta u samom Zagrebu. Te su ture uključivale upoznavanje ptica, vodozemaca, biljnih vrsta i sl. Uz ture sa stručnim vodstvom obavljala se i inventarizacija pronađenih vrsta za globalnu akciju. Razlozi ugroženosti i važnost očuvanja vrsta u Republici Hrvatskoj predstavili su se na štandovima, a najmlađi su mogli sudjelovati u brojnim radionicama i igraonicama (primjerice, u nagradnoj igri tipa potrage za blagom s naslovom „Uhvati biološku raznolikost“, izradi kućica za ptice i šišmiše) te pratiti projekcije filmova. Više informacija potražite u svibnju na www.geo.com.hr ili na broju 01/2317-847 (Infocentar Javne ustanove “Maksimir”).
Proslava najvećeg bogatstva Hrvatske:
Glavno obilježje prirode u Hrvatskoj velika je raznolikost ekoloških sustava, što se odražava i u velikom bogatstvu i raznolikosti živoga svijeta. Takvo je bogatstvo uvjetovano isprepletanjem alpske, kontinentalne i sredozemne biogeografske regije, razvedenošću reljefa te geološkim, pedološkim, hidrološkim i klimatskim prilikama. Osobitu zaštitu određenim posebno vrijednim dijelovima žive i nežive prirode osigurava Zakon o zaštiti prirode koji propisuje devet kategorija prostorne zaštite: nacionalni park, park prirode, regionalni park, strogi rezervat, posebni rezervat, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šumu i spomenik parkovne arhitekture. Zaštićena područja, uključujući i 13 područja pod preventivnom zaštitom, obuhvaćaju 6967,786 km2. Zaštićeno je 11,37 posto kopnene površine, 1,32 posto teritorijalnog mora, odnosno 7,95 posto ukupne površine Republike Hrvatske (podaci iz travnja 2010. godine). U svakoj od hrvatskih županija barem je jedno zaštićeno područje. Pojedina područja Hrvatske zbog iznimne biološke i krajobrazne raznolikosti uživaju i međunarodnu pravnu zaštitu. Nacionalni park Plitvička jezera upisan je na UNESCO-ovu Listu svjetske prirodne baštine 1979. godine. Još su dva hrvatska parka na tentativnoj listi – NP Kornati i PP Lonjsko polje. Na Ramsarski popis kao međunarodno vrijedne močvare upisani su parkovi prirode Kopački rit i Lonjsko polje, ornitološki rezervat ribnjaci Crna Mlaka te donji tok Neretve, a planina Velebit uvrštena je u UNESCO-ovu međunarodnu mrežu rezervata biosfere u sklopu znanstvenog programa Čovjek i biosfera (Man and Biosphere – MaB). Park prirode Papuk, kao europski geopark, uvršten je 2007. u UNESCO-ovu mrežu geoparkova. U 2007. predana je kandidatura Parka prirode Lonjsko polje za upis u popis Svjetske baštine UNESCO-a kao mješovit lokalitet – područje svjetske prirodne i kulturne baštine. U tijeku je proglašenje područja rijeke Mure i Drave MaB rezervatom biosfere. U Hrvatskoj je danas osam nacionalnih parkova i 11 parkova prirode. Nacionalni parkovi obuhvaćaju prostrana i pretežno neizmijenjena područja kopna i/ili mora s jednim ili više očuvanih ekoloških sustava. Prvenstvena im je namjena očuvanje prirodnih vrijednosti te je zbog toga zabranjena gospodarska uporaba prirodnih dobara, ali dopuštaju se tradicionalni oblici gospodarenja i mnoge turističke aktivnosti. Parkovi prirode su prostrana prirodna ili dijelom kultivirana područja kopna i /ili mora s ekološkim obilježjima od nacionalne važnosti u kojima je dopušteno obavljanje samo onih gospodarskih djelatnosti koje ne ugrožavaju njihove značajke i ulogu. Obilježja naših nacionalnih parkova i parkova prirode dobro oslikavaju raznolikost i bogatstvo prirode u Hrvatskoj. Kornati, Brijuni i Mljet otočni su nacionalni parkovi koje među ostalim karakterizira veoma raznovrstan i bogat podmorski svijet. Nacionalni parkovi Plitvička jezera i Krka ističu se jedinstvenom krškom hidrografijom i morfologijom te svojim veličanstvenim sedrenim slapištima i jezerima privlače velik broj posjetitelja, dok su Risnjak, Paklenica i Sjeverni Velebit pravi planinski prostori s raznolikim reljefom i biljnim pokrovom. Od 11 parkova prirode šest je planinskih: Velebit, Biokovo, Medvednica, Papuk, Učka te Žumberak--Samoborsko gorje, dok su Lastovsko otočje i Telašćica otočni parkovi prirode. Parkovi prirode Kopački rit i Lonjsko polje predstavnici su biološkog bogatstva nizinskih poplavnih područja, Vransko jezero kod Biograda najveće je prirodno jezero u Hrvatskoj, a sva tri parka prirode zbog bogatstva ptičjeg svijeta uvrštena su na Popis važnih ornitoloških područja Europe (IBA). Zaštićenim područjima u Hrvatskoj upravljaju posebne javne ustanove koje imaju ulogu zaštite, upravljanja i nadzora. Velik dio aktivnosti javnih ustanova usmjeren je na podizanje svijesti ljudi o vrijednosti zaštićenih područja i o potrebi njihova očuvanja. Javne su se ustanove uključile u obilježavanje Međunarodne godine biološke raznolikosti pa će cijele 2010. provoditi stručne i znanstvene projekte usmjerene na očuvanje biološke raznolikosti te prigodne programe za posjetitelje, tiskati edukativne i promotivne materijale. Posebnim programima i aktivnostima javne će ustanove obilježiti 22. svibnja – Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj, a tijekom tog vikenda posjetiteljima nacionalnih parkova i parkova prirode te nekih drugih zaštićenih područja nudit će se brojna prigodna događanja i besplatni sadržaji u sklopu Vikenda otvorenih vrata, o čemu više možete pročitati na internetskim stranicama pojedinih javnih ustanova.