Tribina će se u Centru održati u četvrtak 18. veljače s početkom u 12 sati. Ulaz je besplatan
Centar za kulturu i informacije Maksimir poziva na javnu tribinu na temu Ante Ciliga. Tribina će se u Centru održati u četvrtak 18. veljače s početkom u 12 sati, a gosti tribine su: dr.sc. Mislav Rubić, Stjepan Šulek, književnik i diplomat te Ninoslav Mogorović, dugogodišnji emigrant i povratnik iz Njemačke. Ulaz je besplatan, a prvih pedeset posjetitelja dobit će primjerak jedne od Ciliginih knjiga besplatno.Voditelj tribine je dr.sc. Marin Sopta.
O Anti Ciligi:
Gotovo je cijelo jedno stoljeće aktivnog političkog života ostalo iza Ante Cilige. Rođen je u katoličkoj obitelji u Istri 20. veljače 1898. godine. Proživio je dva svjetska rata, revolucije i bune te svjedočio nestajanjima i nastajanjima država. Preživio je sovjetske kaznionice i Sibir, Jasenovac kao i zatvore u Zagrebu, Beogradu, Trstu i Puli. Svijet su prije njega napustili brojni prijatelji iz mladosti, a osobne su se tragedije i mnoge bolesti nastavile nizati tijekom godina. Ipak je iz najcrnje priče jedne ljudske sudbine Ciliga crpio nevjerojatnu snagu i stvaralačku energiju kojom je u nemogućim uvjetima objavljivao knjige, pokretao časopise i stalno bio informiran o svim važnijim nacionalnim i globalnim pitanjima.
S jednakim je žarom pratio zbivanja u Hrvatskoj, Rusiji i Angoli, tragajući neprekidno za odgovorima na pitanja zašto se nešto dogodilo i koje bi posljedice to moglo izazvati. Kao vanstranački čovjek oslobođen okova kolektivne svijest Partije, Ciliga je mogao slobodno iznositi svoje stavove i zaključke. Protjeran iz domovine i prepušten lutanjima Europom, svim se srcem borio protiv svih oblika totalitarizma. Kako bi osigurao mjesto na kojemu će moći redovito pisati i objavljivati svoje misli, 1958. godine pokreće Bilten Hrvatskog narodnog odbora u Italiji. S vremenom se Bilten mijenjao, a izmjenjivali su se i odbori i organizacije.
Uz časopise, Ciliga je izdavao brojne knjige koje su doživjele mnoga izdanja te su prevedene na svjetske jezike poput engleskog, francuskog, talijanskog, njemačkog, ruskog, španjolskog, japanskog i drugih.Da bi učvrstio svoju poziciju vanstranačkog čovjeka, Ciliga je napustio iseljeničke organizacije i potpuno sam pokrenuo novi časopis Na pragu sutrašnjice. Taj časopis nije nikada uspio dosegnuti popularnost Hrvatske Revije i Nove Hrvatske niti je Ciliga uspio okupiti oko sebe tim ljudi kao što je to pošlo za rukom njegovim kolegama Jakši Kušanu i Vinku Nikoliću, ali nitko nije uspio potpuno sam, s tako ograničenim sredstvima i u toliko lošim uvjetima, napraviti toliko puno koliko je to uspjelo Ciligi u deset godina izlaženja ovoga časopisa. U časopisu Na pragu sutrašnjice okupio je nespojive ideologije koje su se zajedno borile za jedan zajednički cilj - slobodnu Hrvatsku.